Brašno je proizvod dobiven mljevenjem žitarica, a najčešće se koristi pšenično brašno. Ovisno o vrsti
žitarice i načinu mljevenja, brašno može imati različita svojstva i namjene. Najpoznatija primjena brašna je
u izradi kruha, peciva, pizza, tjestenine, kolača i palačinki. Kada se pšenično brašno pomiješa s vodom,
stvaraju se glutenske veze koje tijestu daju elastičnost i omogućuju zadržavanje plinova tijekom
fermentacije, što je važno za volumen i strukturu kruha. Brašno se koristi i za zgušnjavanje juha, umaka i
variva. U kombinaciji s maslacem nastaje zaprška ili roux, tradicionalna baza mnogih europskih umaka.

Od brašna se izrađuju brojni proizvodi različitih svjetskih kuhinja:
– tjestenina i lazanje u Italiji
– tortilje u Meksiku (najčešće od kukuruznog ili pšeničnog brašna)
– rezanci u mnogim azijskim zemljama
– pita tijesta na području Balkana i Bliskog istoka
-različite vrste kruha na svim kontinentima

Osim za ljudsku prehranu, određene vrste brašna koriste se i u prehrambenoj industriji za proizvodnju keksa,
krekera, paniranih proizvoda i gotovih smjesa za pečenje. Najčešće vrste brašna su pšenično, kukuruzno,
raženo, zobeno, rižino, heljdino i brašno od pira. Svaka vrsta ima različit udio proteina, vlakana i škroba,
zbog čega se razlikuju način pripreme i konačni rezultat. Iako se često smatra jednostavnom namirnicom,
brašno je temelj velikog broja prehrambenih proizvoda koji se svakodnevno konzumiraju diljem svijeta.
Njegova svestranost omogućuje pripremu svega – od kruha i tjestenine do kolača, umaka i brojnih
tradicionalnih jela različitih kultura.