Brašno je jedna od najstarijih namirnica u ljudskoj povijesti i temelj prehrane već više od 10000 godina. Prvi ljudi mljevenjem žitarica poput pšenice, ječma i prosa dobivali su grubo brašno od kojeg su pripremali jednostavne kaše i beskvasni kruh. Prve dokaze o proizvodnji brašna pronašli su arheolozi na području Bliskog istoka, gdje su se razvile prve poljoprivredne zajednice. Razvojem poljoprivrede ljudi su počeli uzgajati pšenicu i usavršavati tehnike mljevenja koristeći kamene žrvnjeve. U starom Egiptu proizvodnja brašna doživljava veliki napredak. Egipćani su među prvima počeli koristiti fermentaciju tijesta te peći kruh
kakav danas poznajemo. Njihovo znanje kasnije su preuzeli Grci i Rimljani, koji su razvili prve mlinove pokretane vodom. Tijekom srednjeg vijeka mlinovi su postali središte svakog naselja. Vodeni i vjetreni mlinovi omogućili su bržu i učinkovitiju proizvodnju brašna, što je kruh učinilo dostupnim širokom stanovništvu. Industrijska revolucija u 19. stoljeću donijela je valjkaste mlinove koji su omogućili proizvodnju finijeg i kvalitetnijeg brašna u velikim količinama. Tada nastaju vrste brašna kakve danas poznajemo. Za izradu vrhunske tjestenine i pizza najčešće se koristi brašno od durum pšenice. Posebno je
cijenjena Semola di Grano Duro, bogata proteinima i glutenom, koja tijestu daje elastičnost, čvrstoću i prepoznatljivu zlatnu boju. Danas postoji mnogo vrsta brašna – pšenično, integralno, raženo, kukuruzno, rižino i bezglutensko – a svako ima svoju posebnu namjenu u pekarstvu, slastičarstvu i gastronomiji.

Zanimljivost: Talijansko brašno tipa “00” smatra se jednim od najfinije mljevenih brašna na svijetu te je nezaobilazan sastojak za napuljsku pizzu i svježu tjesteninu.